Cruise Sector in the EUSAIR Area: Challenges and future perspectives. Olympia (Greece) 27.06.2018.

U okviru inicijative AI-NURECC u organizaciji AIC Foruma, 27. lipnja 2018. godine, u Olympiji, održana je radionica “Sektor kružnih putovanja u EUSAIR području: izazovi i perspektive”. Događaj je održan u SPAP Olimpija konferencijskom izložbenom centru, a organiziran je u suradnji s Gospodarskom komorom Ilia – članicom AIC Foruma i Regijom Zapadne Grčke, a uz znanstvenu potporu Egejskog Sveučilišta i Risposte Turismo.

Na događaju je sudjelovalo više od 80 stručnjaka, uključujući goste i govornike iz Italije, Hrvatske, Crne Gore, Grčke, Albanije, Slovenije, Cipra i Rumunjske, kao i sudionike iz Bruxellesa i Istanbula te predstavnike europskih institucija, a rasprava te završna radionica bile su posvećene sektoru kružnih putovanja.

 

POZDRAVNI GOVOR

Pozdravne govore, koje je moderirao predsjednik Gospodarske komore Ilia, Konstantinos Nikoloutsos, održali su zamjenik gradonačelnika Olimpije, Giorgos Deves i zamjenik regionalnog guvernera regije Zapadna Grčka, Georga Georgiopoulosa te ravnatelj “Eforate of Antiquites of Ilia”, Iris Kollia.

Među prisutinim uzvanicima, bio je i veleposlanik Fabio Pigliapoco, viši savjetnik Jadransko-jonske inicijative, koji je istaknuo važnost AI-NURECC inicijative koja će pridonijeti provedbi EUSAIR strategije. Nastavno je istaknuo važnost načela supsidijarnosti u strategijama, pritom podsjetivši kako je Deklaracijom iz Catanije, koju su usvojile vlade osam EUSAIR zemalja, 24. svibnja 2018., a koje su predstavljali ministri tih zemalja, prihvaćeno da bivša Jugoslavenska Republika Makedonija postane deveta država koja sudjeluje u Jadransko-jonskoj inicijativi.

Veliki interes vezano za pitanje turizma kružnih putovanja iskazao je veleposlanik Bratislav Đorđević, kao izvršni menadžer Stalnog međunarodnog tajništva crnomorske organizacije za gospodarsku suradnju (BSEC PERMIS) zadužen za turizam. Svjestan činjenice kako je industrija kružnih putovanja jedna od najdinamičnijih u turističkom sektoru, sa stalnim rastom u posljednjih 30 godina, veleposlanik Đorđević želi da Crnomorsko područje slijedi ove trendove iz razoga što za sada turizam kružnih putovanja na tom području još uvijek nije na toj razini (samo 1% od ukupnog broja svjetskih kružnih putovanja odvija se u Crnom moru). Stoga je predloženo da se zajedno s UNWTO-om i Ministarstvom kulture i turizma u Turskoj organizira međunarodna konferencija s ciljem privlačenja turizma kružnih putovanja u Crnom moru i na Istočnom Mediteranu, i to u Istanbulu, početkom 2019. godine. Veleposlanik je želio obavijestiti sudionike kako je ova inicijativa podržana i na nedavnom sastanaku ministara turizma zemalja članica BSEC-a, održanog u Varni u Bugarskoj, 14. lipnja 2018. godine.

Predsjednica Foruma AIC Mirjana Čagalj, predstavila je AI-NURECC inicijativu naglasivši ulogu AIC Foruma u nadolazećim aktivnostima koje uključuju i prvu zajedničku konferenciju tri postojeće mreže civilnog društva na jadransko-jonskom području (gospodarske komore, gradovi i sveučilišta), koja će se održati u Splitu od 16. do 18. listopada 2018. godine. Plenarna sjednica 17. listopada bit će usredotočena na dva glavna panela: prvi pod nazivom “Ljudi u pokretu” čiji je fokus na trenutno izuzetno važnoj temi migracija, koju vidi kao izazov i priliku, dok je drugi panel “Regija u pokretu” usmjeren na mogućnosti i trendove unutar regije u različitim sektorima, kao što su financije, promet i turizam. Posebna će se pozornost posvetiti digitalizaciji. Nadalje, tom prigodom će se održati svečanost potpisivanja Memoranduma o razumijevanju između AIC Foruma i Udruženje gospodarskih komora Podunavlja.

Nakon pozdravnih govora, predsjednik je pozvao prisutne da aktivno sudjeluju budući da će rezultati i povratne informacije ove radionice kao preporuke biti poslane Europskoj komisiji i da će se koristiti u narednim događajima kroz cijeli projekt, pridonoseći budućoj suradnji i planiranju u svim relevantnim politikama i sektorima.

 

PRVI DIO

Prvi okrugli stol plenarnog zasjedanja bio je posvećen kretanjima kružnih putovanja na jadransko-jonskom području i analizama makro trendova koji govore kako se sektor kružnih putovanja počeo razvijati brzinom koja nije uvijek u korelaciji s očekivanjima destinacija spomenutog područja. U tom smislu makro regija i strategija EUSAIR trebaju imati važnu ulogu u spomenutom sektoru, uzimajući u obzir činjenicu da se radi o jednom od područja na kojima se temelji brend “Adriatic”.

Moderator okruglog stola, Anthony La Salandra, direktor Resposte Turismo, predstavio je rad Andrea Mosconija iz Komore Ancone, koji je ujedno i predstavnik AIC Foruma, koji je bio temelj za raspravu među prisutnim sudionicima okruglog stola: Theodora Riga, direktor za suradnju s drugim udrugama i član Upravnog odbora MedCruisea; Bojan Babić, ravnatelj kruzing terminala Luke Kopar; Maja Danilović, voditeljica Luke Kotor i Leonidas Varouxisa, predsjednika Općinskog lučkog fonda Katakolona.

Prema Mosconijevoj analizi, rast potražnje za turizmom kružnih putovanja u svijetu u je kontinuiran i prema predviđanjima, broj turista će se povećati na 27,2 milijuna u 2018. godini. Potražnja na mediteranskom području se stabilizirala, nakon 2013. kada je postigla svoj maximum, te su u 2017. ticanja u lukama Mediterana pala za 4%. Na Jadransko područje otpada nešto više od 20% ukupnih ticanja realiziranih u lukama Mediterana, a 2017. godine zabilježeno je 4,7 milijuna putnika, što je za 1,4% manje nego prethodne godine. Gledajući podatke tijekom duljeg vremenskog perioda, jadransko-jonske luke su ipak dosegle broj putnika od 4,2 milijuna u 2010., s ukupnim porastom od 11,2%.

Ovo područje je pod vrlo jasnim utjecajem prisutnosti svjetski poznate destinacije Venecije koja teži očuvanju izuzetno krhke prirodne i umjetničke baštine. Izbor turista koncentriran je na nekoliko destinacija (uz Veneciju to su Dubrovnik, Krf i Kotor), ostavljajući malo prostora drugim zračnim lukama. Poslovni model jadransko-jonskih luka zapravo je vrlo heterogen te efekti kako prometne dinamike u trajektima lukama tako i razmjene dobara u komercijalnim lukama, organizacijski se ponekad sukobljavaju sa potrebama sektora kružnih putovanja.

Rasprava koja je uslijedila nakon prezentacije, obilježena je analizom čimbenika koji bi mogli utjecati na rast sektora u idućih nekoliko godina. “Potrebna nam je adekvatna infrastruktura i mnoge luke koje su u manjoj mjeri specijalizirane idu u tom smjeru”, kao što je naglasio Bojan Babić iz Lučke uprave Kopar. Nastavno na Theodora Riga iz MedCruisea, moramo se uvijek sjetiti kako je kružno putovanje za turiste prije svega iskustvo nakon kojeg će se vratiti kući sretni i upravo na tom čimbeniku je potrebno raditi, kako bi takav proizvod mogao sam sebe prodati. 

U nekoliko govora je istaknuto, posebno u govorima Maje Danilović (Luka Kotor) i Leonidasa Varouxis (Luka Katakolon), kako postoje objektivna ograničenja za širenje ponude koja se ne mogu ukloniti, izuzev ciljanja na diversifikaciju i desezonalizaciju. Stoga je neophodno raditi ne samo na infrastrukturi već i na organizaciji, kako u lučkom području tako i u turističkom smještaju te na sinergiji lokalnih dionika.

 

DRUGI DIO

Eva Stefanidaki, ReShip – Egejsko Sveučilište, predstavila je i moderirala drugi dio – posvećen strategijama održivog razvitka sektora kružnih putovanja i instrumenata financiranja, koji je otvorio Marco Zecchinata iz zajedničkog tajništva upravnog tijela Interreg Adrion programa. Dr. Zecchinato je naglasio sve veći značaj prirodne i kulturne baštine u rastućim aktivnostima u ADRION-u: s 34 odobrena projekta i 47 partnera koji su sudjelovali u prvom pozivu, u drugom je pozivu odlučeno uvrstiti sektor kružnih putovanja, koji u početku nije bio uključen u konkretni program i nije konkretno poticao projekte na ovom području, fokusirajući se na procjenu transnacionalnih učinaka brzorastućih segmenata kao što je turizam kružnih putovanja i na ispitivanje međusobnih veza između lučkih objekata, luka i drugih pomorskih industrija te tema koje se odnose na konkurenciju između kopnenih i pomorskih korisnika u obalnom području.

Blanka Belošević, voditeljica Odjela za međunarodnu suradnju Ministarstva turizma Republike Hrvatske i koordinator Tematske upravljačke skupine IV. stupa EUSAIR “Održivi turizam” je intervenirala ilustrirajući prioritete djelovanja Tematske upravljačke skupine u područje turizma na jadransko-jonskom području s posebnim naglaskom na strategijama održivog razvoja turizma kružnih putovanja, i to fokusirajući se na instrumente financiranja i kapitalizaciju postojećih projekata i “najboljih praksi”. Istaknula je kako još uvijek nema konkretnih smjernica vezanih za turizam kružnih putovanja, iako je u svakom slučaju podržan od strane EUSAIR-a, jer je to neizbježno u interesu IV. stupa, koji se zauzima za razvoj održivog turizma.

Uzimajući u obzir specifične ciljeve, prioriteti IV. stupa EUSAIR-a mogu se sažeti u diversifikaciji turističke ponude – to su proizvodi i usluge vezani uz kružna putovanja, pomorstvo i jahte – te održivo i odgovorno upravljanje turizmom.

Prema riječima Belošević, iako je istina da je strategiju bez izvora financiranja teško implementirati, potrebno je uzeti u obzir postojeće mogućnosti među kojima je i AI-NURECC kao jedna od najvažnijih, posebice zahvaljujući plodnoj suradnji između Jadransko-jonske inicijative i partnera iz iste mreže (CPMR, Jadransko-jonska euroregija, tri postojeće mreže civilnog društva na jadransko-jonskom području). Nadalje, potrebno je u jednakoj mjeri istaknuti suradnju s Vijećem Europe, kao i druge sinergije koje se mogu kreirati s drugim makroregionalnim strategijama.

“Bilo bi vrlo korisno uskladiti transnacionalne programe (prioritete, kriterije, evaluaciju) s makroregionalnim strategijama, osigurati posebne proračunske linije za projekte makroregionalnih strategija, poduzimati više aktivnosti kako bi se postigla učinkovitija suradnja između četiri stupa, povećavajući vidljivost i uključenost svih dionika i to nakon što platforma dionika bude gotova i operativna “, napominje izvjestitelj.

Sofija Loukmidou, koordinatorica EUSAIR I. stupa “Plavi rast”, fokusirala se na izazove i perspektivu sektora kružnih putovanja u EUSAIR području. Nakon kratkog uvoda o prioritetima stupa, izvjestiteljica se usredotočila na strategiju razvoja sektora koji imaju visoki potencijal kao što su akvakultura, obalni turizam, biotehnologija mora, energija oceana, rudarstvo morskog dna, brodogradnja i popravak brodova, prijevoz (roba i trajekti), ribolov, offshore oil & gas; te nakon toga i provedbu aktivnosti u Grčkoj: tematsku radnu skupinu (TWG) na nacionalnoj razini, projekcije mogućih izvora financiranja, uspostavljanje lista baza podataka davajući primjere odobrenih projekata i potencijalnih projektnih prijedloga za provedbu.

Nikolas Tsipiras, blagajnik INSULEUR-a, član Upravnog odbora Gospodarske komore Zakynthos i član AIC Foruma, naglašava kako novo predsjedništvo vjeruje u važnost suradnje s jadransko-jonskom makroregijom. Obalni i pomorski turizam, koji uključuje i turizam kružnih putovanja, su ključni sektori gospodarstva mnogih obalnih i otočnih regija u Europi. Slijedom javne rasprave u organizaciji Mreže otočnih komora EU (INSULEUR) unutar Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EESC) u Bruxellesu u svibnju 2014., temeljem priopćenja Komisije “Europska strategija pomorskog i obalnog turizma”, INSULEUR je u svibnju 2015. u Olimpiji organizirao forum na temu “Gospodarski utjecaj kružnih putovanja na obalna i otočna (i riječna) odredišta”, tijekom kojeg su predstavljene mogućnosti i uvjeti u odredištima uz obale, otoke i rijeke za poslovanje, sredstva i postupci za učinkovito sudjelovanje otočnih i obalnih tvrtki u promicanju ovog sektora i predlaganju novih proizvoda i usluga. Zahvaljujući pregledu najboljih međunarodnih praksi, trenutačnih alata, edukacija itd., ovi rezultati su tijekom vremena pomogli komorama i drugim lokalnim agencijama te postojećim, kao i mogućim novim tvrtkama da upoznaju suvremene industrijske potrebe i iskoriste te prednosti. “Najvažnija stvar koju treba uzeti u obzir je zaštita okoliša”, naglasio je gospodin Tsipiras. “Naravno, sredstva su neophodna i INSULER može igrati vrlo važnu ulogu u finacijskim fondovima za poticanje destinacija, lučke infrastrukture i poslovne nadogradnje”. Govornik je uvjeren kako nastavak ove vrste suradnje može donijeti dodatne vrijednosti i resurse.

Najbolju praksu “Putevi maslina” predstavila je Miriana Katsilieri. Potvrdom Vijeća Europe 2005. godine, ovaj kulturni itinerar predstavlja, zajedno s Putovima Rimskog Carstva – EUSAIR područja, dio projekta “Routes4U” koji je pokrenut kao dio zajedničkog programa Vijeća Europe (Opća uprava za demokraciju – EPA o kulturnim putovima) i Europske unije (Europska komisija – DG REGIO). Projekt, koji traje 30 mjeseci (2017-20), ima za cilj poboljšanje regionalnog razvoja u jadransko-jonskoj, alpskoj, baltičkoj i dunavskoj regiji. Projekt se sastoji od itinerera interkulturnih nalazišta i priča temeljenih na temi masline. Ovi putevi predstavljaju novu suradnju između udaljenih područja koja bi inače bila izolirana, budući da okupljaju sve aktere uključene u gospodarsko iskorištavanje maslina koji su ugroženi krizom (umjetnici, mali proizvođači i poljoprivrednici, mladi poduzetnici itd.).

Prezentirani su neki od uspješnih projekata suradnje kao što su:

APPRODI, kojeg financira Interreg ADRION, a predstavio ga je Vaios Vaiopoulos, Jonsko sveučilište na Krfu – partner na projektu, cilj je jačanje odnosa između uključenih gradova, kroz konsolidiranu grupu zajednica i kvalitetnu promjenu kroz transnacionalni pristup prirodi turističke potražnje na ADRION području.

SIROCCO, financiran programom INTERREG MED, predstavio ga je Marjan Dumanić, Rera S.D. – koordinator projekta. Upravo je završen, nakon 18 mjeseci aktivnosti, SIROCCO se usredotočio na turizam kružnih putovanja, s ciljem istraživanja gospodarskog, društvenog, ekološkog i kulturnog utjecaja i potencijalnog turizma krstarenja Mediteranom, kao i davanjem preporuka za održivi razvoj. U tom smislu, govornik je informirao prisutne o mogućnosti sudjelovanja kroz upitnike koji će činiti sastavni dio rezultata projekta i praćenja sljedećih aktivnosti.

BLUEMED, koji financira Interreg MED predstavio je prof. Yorgos Stephanedes sa Sveučilišta u Patrasu, član UNIADRION i partner projekta, bavi se stvaranjem podmorskih muzeja i ronilačkih parkova s ciljem povećanja atraktivnosti obalnog i pomorskog turizma putem inovativnog, održivog i “pametnog” turizma.

BEAT, financiran programom Interreg Italija – Hrvatska: kapitaliziranje studije izvedivosti koja je provedena u prethodnom Blue Tech projektu, odobrenom u okviru prekogranične suradnje Adriatic IPA 2007-2013, partnerstvo ima za cilj stvaranje prekograničnog klastera u pomorskom sektorima i brodogradnji, uključujući mala i srednja poduzeća, sveučilišta/ istraživačke centre i lučke uprave koji bi jačali inovacijske procese ključnih ekonomskih sudionika, kao što su kvalificirani segmenti brodogradnje i pomorski sektor “plavi lanac vrijednosti”. Projekt je prezentirala Petra Karanikić iz Ureda za transfer tehnologije Sveučilišta u Rijeci, projektni partner.

Projekt CAMPUSWORLD predstavlja najbolji primjer sinergije lokalnih aktera, budući da su ga financirali Politehničko sveučilište Marche, Gospodarska komora Ancona i UBI BANCA Bank. Silvia Mangialardo, ravnateljica Ureda za međunarodne odnose Politehničkog sveučilišta Marche, članica i sjedište tajništva mreže UNIADRION, predstavila je ovaj projekt koji je usmjeren na internacionalizaciju studentskih kurikuluma koji za cilj imaju promicanje integracije akademskih studija i profesionalnog radnog iskustva. Izvjestiteljica je dala nekoliko prijedloga za zatvaranje intervencije: financiranje potpora koje bi se plasirale u sektor kružnih putovanja za studente/mlade diplomante iz EUSAIR područja kroz uključivanje sveučilišta UniAdrion mreže. Javni/privatni ulagači iz jadransko-jonskog područja mogli bi sudjelovati u proračunu Campusworlda na području zapošljavanja. Sve to kako bi ponudili nove mogućnosti karijere, poboljšali poznavanje stranog jezika, potaknuli internacionalizaciju i istražili gospodarske novitete, ponudili novu uslugu tvrtkama i institucijama te doprinijeli provedbi EUSAIR strategije.

BLUE CAREER CENTER, kojeg je financirala EASME – Izvršna agencija za malo i srednje poduzetništvo, predstavio je Georgios Georgiou, koordinator projekta za Istočni Mediteran i Crno more. Blue Career centar ima za cilj privući diplomante ili osobe s profesionalnim treningom i učiniti ih kvalificiranim za pomorske profesije kroz ciljane i inovativne akcije. Među očekivanim rezultatima projekta je osnivanje sjedišta Tajništva Blue Care Centra na Cipru, koji će zastupati Grčku, Bugarsku i Rumunjsku te organiziranje prve Regionalne konferencije o “Pomorskom obrazovanju i osposobljavanju”.

 

TREĆI DIO

Treći dio moderirao je Anthony La Salandra – direktor Resposte Turismo. U prvom dijelu su prezentirane studije slučajeva luka jadranskog-jonskog područja i studija izazova Crnomorske regije za riječna krstarenja. Također se razgovaralo o pitanjima vezanim za razvoj krstarenja u posljednjem desetljeću i izazovima s kojima se lučke vlasti zajedno s dionicima u destinaciji suočavaju kako bi bolje shvatili potencijal sektora koji bi vodio ka održivom razvoju turizma.

Bojan Babič, ravnatelj terminala za kružna putovanja Luke Koper, pokazao je kako je od 2005. godine, kada su započele aktivnosti, iz godine u godinu prisutan trend rasta broja putnika (do milijun dolazaka). Ipak, Babič se nada novim suradnjama, iako infrastruktura ostaje problematično pitanje, kao i u Anconi, koja je slična Kopru u smislu iskustva u sektoru kružnih putovanja – infrastruktura koja je tek nedavno dovršena od 2005., i razvoju turističke privlačnosti. Studiju je predstavio Giovanni Manzotti, voditelj Odjela za ekonomski razvoj Komore Ancone i član projekta “Welcome to Ancona”. Ova je inicijativa nastala zbog potrebe za svladavanjem izazova s rastućim brojem inozemnih dolazaka s kojima se susrela Anona zahvaljujući kružnim putovanjima. Suradnja između različitih javnih i privatnih dionika, uključujući i gospodarsku komoru, bila je uspješna: prognoza za 2018. je 56.000 putnika godišnje. Model “Welcome to Ancona” usmjeren je ne samo na turiste nego i na “tranzitne putnike” (1 mln) koji dolaze i odlaze trajektom iz Grčke, Hrvatske i Albanije, zahvaljujući sporazumu između Lučkih uprava i pomorskih agencija. Cilj je povećati broj putnika, ali težak infrastrukturni izazov vezano za mogućnosti ticanja velikih brodova. Manzotti je rekao da su upravo suradnja i investicije pored fenomena ‘’kružnih putovanja’’, dovele do toga da je luka atrakcija za cijeli grad i domicilno stanovništvo, a ne samo za turiste.

Zato postaje jasno kako se turizam kružnih putovanja mijenja i susreće s novim izazovima, počevši od infrastrukturnih i kulturnih, te je potrebno nastojati rasti u skladu sa suprotstavljenim interesima. Prema riječima Marka Miljanića, voditelja Odjela za turizam, poduzetništvo i more, grada Dubrovnika – kao i člana FAIC-a, koji je predstavio potpuno suprotne doživljaje onima iz Kopra i Ancone: Dubrovnik je uistinu fenomen prekomjernog turizma, uglavnom zahvaljujući sektoru kružnih putovanja koji može škoditi umjetničkoj i kulturnoj baštini grada, UNESCO-vog nasljeđa. Miljanić naglašava kako se broj turista udvostručio u razdoblju od 2010. do 2017., a očekuje se kako će i dalje rasti. “Zaštita i poštivanje kulturne baštine počinje s nama, političarima i poslovnim ljudima, mještanima, pa tek onda turistima i putnicima. Samo s takvim ponašanjem možemo postati destinacija održivog blagostanja i nadahnuće za sve”. To je razlog zašto su mještani počeli s odgovornim projektom “Poštujmo grad” 2017. godine, koji uključuje sve zainteresirane dionike, ne samo one iz turizma.

U tom smislu, povećanje osviještenosti dionika, uključenost i sudjlovanje svih dionika su ključni. Radeći zajedno osiguravaju bolju koordinaciju i utrošak vremena za ukrcaj i iskrcaj putnika (CLIA) te su se odlučili 2018. godine za praćenje i ograničavanje broja posjetitelja na ključnim točkama od kulturnog značaja. Izvjestitelj je također spomenuo ALTER ECO program, MED 2014-2020, kao pilot-aktivnost koja uključuje korištenje informatičke tehnologije kako bi se turisti preusmjeravali s glavnog trga (Straduna) na alternativne gradske atrakcije te time se povećao protok turista ka tim mjestima i smanjila pretrpanost Starog grada.

Kada su ga pitali o izazovima s kojima se suočava industrija kružnih putovanja, prema Miljaniću, svaka luka je drugačija, ali često problemi upravljanja imaju slična rješenja, a u tome je ključna suradnja između različitih lokalnih dionika.

“Ako želite biti dio tog sektora, potrebna je suradnja između brodara i lučkih uprava”, izjavila je izvjestiteljica Maja Danilović, voditeljica marketinga kotorske luke, koja je objasnila kako se od 2006. godine kotorska luka specijalizirala za pružanje usluge u pomorskom turizmu i nakon deset godina postala je jedno od najpopularnijih destinacija u Europi.

Leonidas Varouxis, predsjednik općinskog lučkog fonda Katakolona, objasnio je kako je u posljednjih 25 godina mala lokalna luka postala luka s drugim najvećim dokom za kužna putovanja u Grčkoj i jedna od najvažnijih na Mediteranu. Katakolon je doista ulaz u zemlju Olimpijade, baštine UNESCO-a.

Za kraj trećeg dijela – izlaganje kao “studiju izazova” – prezentirao je Valentin Moldoveanu, župan savjetnik Tulceanske županije iz Rumunjske, član CPMR-a, koji je ilustrirajući različite vrste turizma kružnog putovanja, pa i na velikim rijekama, pokazao kako se broj kružnih brodova koji dolaze u deltu Dunava gotovo udvostručio tijekom posljednjih deset godina. Tu pojavu objasnili su organizatori putovanja kao povećanje percepcije sigurnosti Rumunjske kao članice EU i NATO-a, ali kao i drugačiji strateški pristup nekih međunarodnih tvrtki, koje idu u smjeru ka kružnom putovanju rijekom umjesto Crnim morem.

Na kraju okruglog stola, govornici i sudionici bili su uključeni u radionicu, organiziranu u suradnji s istraživačkim laboratorijem u “Shipping and Port Managementu (ReShiP), Odjelu za transport, trgovinu i transport” Egejskog Sveučilišta. Cilj radionice bio je identificirati suvremene izazove s kojima se susreću kružna putovanja u EUSAIR destinacijama te pružiti zajednička rješenja i mjere za prevladavanje problema (operativni i upravljački) kako bi se jamčio održivi karakter razvoja kružnih putovanja u širem pogledu. Sudionici su, nakon što su podijeljeni u grupe, kao sudionici okruglih stolova, metodom pod nazivom “art of hosting”, temeljenoj na sposobnosti samoorganiziranja skupina, pozvani da sudjeluju u strateškim razgovorima kao pokretačima razvoja i promjena. Radionica, koju je vodila Eva Stefanidaki, rezultirala je brojnim idejama i podijeljenim mišljenima nakon cjelodnevnog praktičnog dijaloga.

Rezultati radionice dati su kao preporuke koje će biti predstavljene DG Regio i korištene u budućim aktivnostima AI-NURECC-a.

U organizaciji domaćina Komore Ilia, dan se završio obilaskom arheološkog nalazištu antičke Olimpije, koja je na listi UNESCO-ove baštine od 1989. godine.

2018-08-22T10:58:38+00:00